Tko je bolji u matematici, cure ili dečki?

Prošlogodišnje međunarodno istraživanje TIMSS 2015. o trendovima u znanju matematike i prirodoslovlja koje je provedeno i u Hrvatskoj u četvrtim i osmim razredima osnovne škole te u četvrtim razredima srednje škole pokazalo je da su hrvatski su učenici u školskoj godini 2014./2015. bili uspješniji od svojih vršnjaka u prethodnom ciklusu. Razlika u matematici je bila za 12 bodova, a za prirodoslovlje nešto veća, 17 bodova. U novom istraživanju učenici su postigli iz matematike 502 boda, što je na sredini međunarodne ljestvice koja iznosi 500 bodova dok su u prirodoslovlju postigli 533 boda, objavio je Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO). 

Prema ovom istraživanju dečki su i dalje značajno bolji od cura u matemarici u svim trima sadržajnim i kognitivnim domenama, posebice u domeni zaključivanja.
Dok su u prirodoslovlju cure postigle statistički značajno bolje rezultate od dečki u sadržajnoj domeni znanosti o životu te u kognitivnoj domeni zaključivanja, dok su dečki postigli statistički značajno viši rezultat u kognitivnoj domeni činjeničnoga znanja. 

Čestitamo na boljem uspjehu u odnosu na prethodnu generaciju!

U ciklusu istraživanja TIMSS 2015. sudjelovalo je više od 600.000 učenika iz 57 zemalja, uključujući približno 4000 učenika četvrtih razreda iz 163 osnovne škole u Hrvatskoj.

Napomena za maturante! Od 21. 01. 2017. počinju subotnje pripreme za državnu maturu. Prijavi se ovdje i osiguraj odličan rezultata na državnoj maturi!

Raste interes za ICT studije, ali i broj onih koji odustanu na prvoj godini

Interes mladih za ICT studije (Studiji računarstva, informacijsko-komunikacijske tehnologije, matematike i poslovne informatike) sve je veći. Pokazuju podaci analize Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Prema njima u porastu je broj prijava na računarske studije te studije informacijskih i komunikacijskih znanosti, a nešto manje za matematiku.

Kandidati koji prijavljuju ICT studije imaju nešto više ocjene iz matematike u odnosu na prosjek svih kandidata – koji iznosi (4). Pritom najvišu ocjenu iz matematike imaju kandidati koji prijavljuju računarstvo (4,1), zatim oni koji prijavljuju matematiku (4), informacijsko-komunikacijske znanosti (3,2) te poslovnu informatiku (3). Također pokazalo se da je kvaliteta ocjena iz matematike kod ulaznih kandidata na ICT studije nešto porasla u odnosu na prethodnu godinu.

Što se tiče rodne uravnoteženosti na ICT studijima, vidljivo je da je računarstvo dominantno muško znanstveno polje, s udjelom od 87,4 posto muških studenata i svega 12,59 posto studentica.

Bez obzira na povećanje broja upisanih na ICT studije fakulteti i dalje ne uspijevaju popuniti svoje kvote do kraja. 

Zabrinjavajuće je i da značajan broj studenata odustaje od studija već na 1. fakultetskoj godini (u prosjeku čak 40 posto). Kao razlozi najčešće se navode pogrešno odabran studij (35 posto), pretežak studij (35 posto) i loši materijalne uvjete (10 posto).

Diplome s kojiima je lakše do zaposlenja

Pri sastavljanju liste prioriteta jedan od faktora svakako bi mogao biti i mogućnost zaposlenja nakon završetka fakulteta. Unatoč dosta crnoj statistici s HZZ-a, prostora za zapošljavanje osoba s visokom stručnom spremom ima, pogotovo u određenim strukama. 

Prije sve to su studenti FER-a tj. elektrotehničari i računalni stručnjaci. Čak štoviše, njih ne 'proizvodimo' dovoljno. Dobar dio ih posao traži u inozemstvu, a na tržištu rada kapaciteta ima za njih 2.000. 

Posao bi se lako mogao naći i s diplomom ekonomista. Radi se o zanimanju koje tijekom cijele godine ne silazi s HZZ-ova popisa 10 najtraženijih. Tipično za diplomirane ekonomiste je da cirkuliraju u sustavu velikih brojeva pa ih tako puno gubi posao, ali ih se istovremeno puno i traži.

Među  10 najtraženiji zanimanja prema podacima HZZ-a su i odgojitelji, učitelji te profesori iz raznih područja. Ne treba zaboraviti ni odgojiteljice predškolske djece. U Zagrebu one primjerice kratko čekaju posao, manje od tri mjeseca. 

Treba reći i da je trenutačno na burzi najviše djelatnika s diplomama traži u kategoriji stručnjaci iz društvenog, humanističkog i umjetničkog područja (675).  

izvor: srednja.hr 

Recept ševdskih studenata za rješavanje stresa

Znate onaj osjećaj kad imate toliko posla da vam dođe da vrištite. Švedski studenti rade točno to. 

Fenomen je dobio i ime - Flogosta vrisak. Tradicija je pokrenuta u studentskom dijelu švedskog grada Uppsala. Događa se navečer oko 10 sati, a dovoljno je da jedna osoba glasno vrisne kroz prozor, s balkona ili krova. Nakon nje slijedi stotine vriskova. 

Kolektivni vrisak studenata, kako se navodi na stranicama Wikipedije, služi im za međusobno pružanje osjećaja sigurnosti, ali i kao ispušni ventil za stres akumuliran studentskim životom.

Kako to izgleda pogledajte u snimci.

Aplikacija za rješavanje geometrijskih zadataka

Nakon jednog od najpopularnijih hrvatskih proizvoda s područja aplikacija - Photomatha, koja rješava matematičke probleme,  stiže i aplikacija koja bi mogla pomoći s geometrijskim problemima.

Aplikacija se zove Angler, a djelo je tima hrvatskih studenata. Angler putem kamere izračunava  gotovo sve parametre vezane uz geometrijski lik, prepoznaje oblike, omjere između stranica i sl. Tako će korisnik nakon što skenira željeni link moći vidjeti kako izračunati površinu, opseg, radijus upisane ili opisane kružnice.

Plan je aplikaciju objaviti na Google Play-u, ali tek nakon što se usavrše svi detalji. Inače,timu koji razvija Angler čini pet studenata FER-a te studentice diplomskog studija Marketinga na Ekonomskom fakuletu. 

Aplikacija je već dobila priznanja i nagrade, a mladi tim predstavit će ju i na start up konferenciji Zagreb Connect.

Saznaj sve o studiranju u SAD-u

U sklopu tjedna međunarodnog obrazovanja, danas od 16 do 19 sati u Institutu za razvoj obrazovanja moći će se saznati sve o mogućnostima studiranja u SAD-u. Adresa Instituta je Trg Nikole Zrinskog 9. 

SAD je inače jedna od najpopularnijih destinacija za hrvatske studente koji se odluče studirati u inozemstvu. Radi se o svjetskom lideru u međunarodnom obrazovanju s više od 4.600 akreditiranih visokih učilišta, 20,2 milijuna upisanih studenata godišnje te rekordnih 1,043,839 međunarodnih studenata u akademskoj godini 2015./16. Najtraženiji studijski programi na američkim sveučilištima su inženjerski smjerovi i poslovno upravljanje, a po broju međunarodnih studenata prednjače savezne države Kalifornija, New York i Texas.  

U ovoj akademskoj godini na američkim sveučilištima studira 527 hrvatskih studenata, od čega ih više od polovine pohađa preddiplomski studij.

Ulaz na današnje događanje je slobodan uz prethodnu predbilježbu putem e-maila na iro@iro.hr. 

Maturanti otkrili koje bi djelo obrađivali na eseju iz hrvatskog jezika

Ako se maturante pita, većini bi odgovaralo kada bi tema eseja iz hrvatskog bilo remek djelo Dostojevskog - Zločin i kazna. 

To pokazuju rezultati ankete portala srednja.hr.  'Zločin i kaznu' prati 'Lovac u žitu'.  U anketi je sudjelovalo 217 maturanata, a odgovorili su i na pitanje koju lektiru nikako ne bi željeli obrađivati. Gotovo pola (47.69%) glasalo je za opciju hrvatsko pjesništvo, a skoro četvrtina za Kiklopa (24.62%).  Popis djela koje maturante ove godine čekaju na državnoj maturi možete pronaći ovdje. 

Objavljen ispitni katalog iz biologije

Misterij je riješen. Nakon mjesec dana čekanja, zna se kako će izgledati ispit iz biologije na državnoj maturi. 

Prošle godine bio je jedan od najpopularnijih izbornih predmeta, ali i jedan o ispita o kojemu se najviše pričalo. 

Problema bi moglo biti i ove godine, jer opet se od maturanata očekuje prije svega logičko zaključivanje i razumijevanje gradiva. 

Dakle nema potrebe 'bubanja napamet' hrpe podataka i stručnih naziva. Bitna je biološka pismenost tj. razumijevanje temeljnih bioloških koncepata. 

U nekim zadacima mogu biti korišteni i specifični stručni termini, ali će tada u zadatku biti ponuđene sve potrebne informacije da bi se na takvome specifičnom primjeru moglo ispitati razumijevanje nekoga za Biologiju ključnog područja razumijevanja, stoji u katalogu. 

Ispit se sastoji od 66 zadataka. Među njima se u 30 posto zadataka ispituje reproduktivno znanje temeljeno na pamćenju podataka, 60 posto zadataka bavi se razumijevanjem i primjenom znanja, a 10 posto zadataka tiče se rješavanja problema. Sve to trebat će riješiti u roku od 135 minuta. 

Cijeli ispitni katalog možete proučiti ovdje.

Pravni fakultet ukida prijemni ispit

Dobru vijest za maturante otkrio je jutros HRT-u prodekan fakulteta Davor Derenčinović : 

"Pozivamo sve srednjoškolce, gimnazijalce da ozbiljno razmisle o tome da upišu Pravni fakultet. Evo, nedavno smo donijeli jednu odluku kojom se nadamo da ćemo dobiti i više potencijalnih kvalitetnih kandidata – ukidamo prijemne ispite. Dakle, upis će ovisiti isključivo o uspjehu na državnoj maturi i nadamo se da ćemo ovu izvrsnost koju njegujemo već 240 godina uspjeti nastaviti i dalje." 

Prijemni na Pravu koji se sastojao od provjere razumijevanja teksta i logičkog zaključivanja sada će pamtiti samo starije generacije. Ovogodišnjim maturantima koji planiraju postati studenti prava, ne preostaje drugo nego dobro se pripremiti za državnu maturu. 

5 razloga zbog kojih ćeš krenuti učiti prekasno i 5 načina kako tome stati na kraj

Učenje za državnu maturu kod djela maturanata svede se na jednu riječ  - panika. Nakon toga obično dođe pitanje - zašto nisam počeo učiti ranije ?

U nastavku je 5 najčešćih razloga odgađanja učenja ali i načina na koji to možeš spriječiti. 

1. Razlog : Čeka te težak posao 

Prema Lifehacku, dva su razloga konstantnom odgađanju. Prvo, znaš da te čeka težak posao u kojemu ćeš trebati pošteno napregnuti mozak. Drugo, još je daleko trenutak u kojem prijetnja od pada ispita postaje realna, pa još nema dovoljno emocionalne boli koja bi te natjerala da počneš učiti. 

Na učenje za državnu maturu treba gledati kao na maraton, ne kao na sprint od 100 metara.  Zato, odredi sat vremena dnevno za učenje za maturu. Nagradi se i poslije učenja odi van s prijateljima. Budi dosljedan i drži se svog rasporeda cijeli tjedan. 

2. Razlog: Premalo spavaš  

Četiri do šest sati sna ili  neprospavane noći loše utječu na motivaciju i koncentraciju. 
Činjenica - učenje tijekom cijeli tjedan puno je učinkovitije od učenja sedam sati u komadu.  Zbog toga treba krenuti na vrijeme i izbjeći noći provedene na nekoliko litara kave. Čarobna formula za sretnog, uspješnog maturanta glasi: vrijeme za učenje + slobodno vrijeme + spavanje. 

3. Lažni osjećaj sigurnosti 

Uspio si se pokrenuti, i krenuo si na pripreme. Sjediš, slušaš, pišeš bilješke, a tu i tamo čak se i uključiš u razgovor s profesorom. No, zapravo ništa ne razumiješ. 

Nema smisla upisati pripreme i 'sjediti na ušima'. Postavljaj sam sebi pitanja, pokušaj sam sebi što jednostavnije objasniti gradivo. Einsteinovim rječima: ' Što ne možeš jednostavno objasniti, ne razumiješ dovoljno'. 

Redovitim postavljanjem pitanja samom sebi dobit ćeš realnu sliku koliko toga razumiješ. I tako izbjeći čest scenarij u kojem misliš da sve znaš do noći prije ispita. 

4. Misliš da imaš puno vremena

U nedjelju nemaš nikakvih obaveza, misliš si - 'super, imam 8 sati za učenje'. 
U realnosti, male su šanse da će ti se plan ostvariti i imat ćeš sreće ako uguraš dva do tri sata produktivnog učenja.  To je čest oblik greške u planiranju - precjenjujemo koliko produktivnog vremena imamo.  Često se tako zaboravi da u tom vremenu trebamo i jesti, da će nam se spavati, i da će doći do prekidanja (nećeš sigurno ugasiti mobitel).  Budi realan kod procjene vremena koje ti je ostalo za učenje i smanji ga automatski na pola. 

5. Nedostaje ti motivacije i koncentracije 

Motivacija dolazi i odlazi, ali obaveze prema školi, učenju, državnoj maturi ostaju. Ako se oslanjaš na motivaciju koja će te natjerati da se koncentriraš sve ćeš raditi u zadnji trenutak, jer motivacije nikada nema dovoljno.  

Evo i pomoći. Prije svega, pokušaj odgovoriti na ova pitanja. Zašto ideš u školu? Zbog čega želiš upisati fakultet? Zbog čeka želiš diplomu? Koja je tvoja motivacija? No, nije dovoljno samo razmišljati o budućnosti. Ta vizija budućnosti treba biti povezana uz tvoje dnevne aktivnosti.  Primjerice, ovakvo razmišljanje bit ti moglo pomoći: 'Svaki sat priprema iz matematike približava me mom cilju da postanem doktor.'