Večer je najbolje vrijeme za učenje!

Nedavno provedeno istraživanje moglo bi promijeniti rasporede na sveučilištima. Studentsko prigovaranje zbog ranojutarnjih predavanja sada je dobilo i znanstveno pokriće. Naime, pokazalo se da studenti najbolje funkcioniraju tek oko 10 ili 11 ujutro. Istraživanje je nizom pitanja analiziralo povezanost spavanja i kognitivnih funkcija. Pokazalo je da studenti bolje uče i pamte za vrijeme kasnijih sati. 

Za to nikako nije odgovororna lijenost studenata, objašnjava tim iza istraživanja:"To je kao da odraslu osobu tjerate na buđenje u pet ujutro i to svaki dan i to nije dobra ideja."

5 razloga zbog kojih ćeš krenuti učiti prekasno i 5 načina kako tome stati na kraj

Učenje za državnu maturu kod djela maturanata svede se na jednu riječ  - panika. Nakon toga obično dođe pitanje - zašto nisam počeo učiti ranije ?

U nastavku je 5 najčešćih razloga odgađanja učenja ali i načina na koji to možeš spriječiti. 

1. Razlog : Čeka te težak posao 

Prema Lifehacku, dva su razloga konstantnom odgađanju. Prvo, znaš da te čeka težak posao u kojemu ćeš trebati pošteno napregnuti mozak. Drugo, još je daleko trenutak u kojem prijetnja od pada ispita postaje realna, pa još nema dovoljno emocionalne boli koja bi te natjerala da počneš učiti. 

Na učenje za državnu maturu treba gledati kao na maraton, ne kao na sprint od 100 metara.  Zato, odredi sat vremena dnevno za učenje za maturu. Nagradi se i poslije učenja odi van s prijateljima. Budi dosljedan i drži se svog rasporeda cijeli tjedan. 

2. Razlog: Premalo spavaš  

Četiri do šest sati sna ili  neprospavane noći loše utječu na motivaciju i koncentraciju. 
Činjenica - učenje tijekom cijeli tjedan puno je učinkovitije od učenja sedam sati u komadu.  Zbog toga treba krenuti na vrijeme i izbjeći noći provedene na nekoliko litara kave. Čarobna formula za sretnog, uspješnog maturanta glasi: vrijeme za učenje + slobodno vrijeme + spavanje. 

3. Lažni osjećaj sigurnosti 

Uspio si se pokrenuti, i krenuo si na pripreme. Sjediš, slušaš, pišeš bilješke, a tu i tamo čak se i uključiš u razgovor s profesorom. No, zapravo ništa ne razumiješ. 

Nema smisla upisati pripreme i 'sjediti na ušima'. Postavljaj sam sebi pitanja, pokušaj sam sebi što jednostavnije objasniti gradivo. Einsteinovim rječima: ' Što ne možeš jednostavno objasniti, ne razumiješ dovoljno'. 

Redovitim postavljanjem pitanja samom sebi dobit ćeš realnu sliku koliko toga razumiješ. I tako izbjeći čest scenarij u kojem misliš da sve znaš do noći prije ispita. 

4. Misliš da imaš puno vremena

U nedjelju nemaš nikakvih obaveza, misliš si - 'super, imam 8 sati za učenje'. 
U realnosti, male su šanse da će ti se plan ostvariti i imat ćeš sreće ako uguraš dva do tri sata produktivnog učenja.  To je čest oblik greške u planiranju - precjenjujemo koliko produktivnog vremena imamo.  Često se tako zaboravi da u tom vremenu trebamo i jesti, da će nam se spavati, i da će doći do prekidanja (nećeš sigurno ugasiti mobitel).  Budi realan kod procjene vremena koje ti je ostalo za učenje i smanji ga automatski na pola. 

5. Nedostaje ti motivacije i koncentracije 

Motivacija dolazi i odlazi, ali obaveze prema školi, učenju, državnoj maturi ostaju. Ako se oslanjaš na motivaciju koja će te natjerati da se koncentriraš sve ćeš raditi u zadnji trenutak, jer motivacije nikada nema dovoljno.  

Evo i pomoći. Prije svega, pokušaj odgovoriti na ova pitanja. Zašto ideš u školu? Zbog čega želiš upisati fakultet? Zbog čeka želiš diplomu? Koja je tvoja motivacija? No, nije dovoljno samo razmišljati o budućnosti. Ta vizija budućnosti treba biti povezana uz tvoje dnevne aktivnosti.  Primjerice, ovakvo razmišljanje bit ti moglo pomoći: 'Svaki sat priprema iz matematike približava me mom cilju da postanem doktor.'