petak, 9. prosinca 2016.

Koju razinu obaveznog predmeta odabrati na državnoj maturi?



Da bi riješili ovu dilemu prije svega je potrebno dobro proučiti ispitne kataloge obje razine predmeta. 

Za početak, evo koje su razlike između razinama.  Kod sva tri predmeta viša je usklađena je s nastavnim planom i programom za gimnazije, dok je niža razina ispita usklađena s programom četverogodišnjih strukovnih škola.

Analizom se možete primijetiti da je razlika između hrvatskog jezika više i niže razine najmanja. U praksi se to svodi na nešto više gradiva koje je potrebno naučiti za višu razinu, drugačiji popis lektira za esej iz hrvatskog jezika, te manji obavezni broj riječi koji esej mora sadržavati. 

S druge strane, razlika među razinama engleskog i matematike je veća. Opseg gradiva kod matematike na osnovnoj razini je manji te se sastoji samo od dijelova gradiva iz 1. i 2. razreda, a kraće je i vrijeme u kojemu se zadatke treba riješiti. 

Što se engleskog tiče, razlika je u trajanju, tako se A razina ispita ukupno piše 180 minuta, a osnovna 85 minuta. Najprimjetnija je razlika u testu pisanja. Na B razini piše se kratki sastavak - do 70 riječi o svakodnevnim iskustvima. S druge strane,  A razina zahtjeva raspravljački esej od 200 do 250 riječi s uvodom, argumentacijom i zaključkom.  

Sad kad znamo razlike, treba dobro proučiti i što traže fakulteti koje mislite staviti na listu prioriteta. To je najbolje provjeriti na www.postani-student.hr

Logično, ako fakultet traži A razinu, nemate izbora. A ako traži osnovnu, moguće je prijaviti se i s višom razinom. 
No, imajte na umu da se polaganjem osnovne razine nećete moći prijaviti na sve fakultete niti se jednog dana prebaciti na bilo koji fakultet ako vam se prvi ne svidi. Također, maksimalan broj bodova kod rangiranja na fakultetima rezerviran je samo za one koji će obavezne predmete polagati na A razini iako taj fakultet kao uvjet za prijavu traži B razinu.

Bez obzira na sve, ne zaboraviti da je izbor razine predmeta kao i fakultet izrazito individualan,te je bitno ostati racionalan. Naime, ako Vam na nekom fakultetu matematika donosi samo 5 ili 10% bodova, a traži se niža razina, onda odaberite nižu jer za pripremu više trebate puno više vremena kojeg maturantima generacijama nedostaje. 

srijeda, 7. prosinca 2016.

Poražavajući rezultati PISA istraživanja - hrvatski učenici ispod prosjeka



PISA je najveće svjetsko istraživanje znanja učenika od 15 godina. Fokusira se na primjenu zanja, tj. koliko učenici znaju upotrijebiti stečena znanja u školi. 

Treći put zaredom, istraživanje je hrvatske učenike svrstalo ispod prosjeka. 

"Rezultati pokazuju da naši srednjoškolci izlaze iz sustava bez osnovnih obrazovnih kompetencija. Mi se moramo zabrinuti kako će se dalje snalaziti u životu i gdje će svoje kompetencije moći razviti", kazala je nacionalna voditeljica PISA istraživanja u Hrvatskoj Michelle Braš Roth, prenosi index.hr.

Istraživanje je provedeno u 72 zemlje OECD-a, a obuhvaća tri područja - čitalačku, matematičku i prirodoslovnu pismenost. U sva tri područja hrvatski učenici značajno zaostaju za kolegama iz svijeta.  

Na 36-om smo mjestu po ukupnom rezultatu prirodoslovne pismenosti, te smo ispod OECD-ova prosjeka. 

U području matematičke pismenosti Hrvatska se pozicionirala na 41. mjestu, a na skali čitalačke pismenosti na 31. mjestu, s ostvarenih 487 bodova. Nadalje, čak 32 posto učenika nema ni osnovne matematičke kompetencije dok ih samo 1 posto dostiže najzahtjevniju razinu, kaže istraživanje. 

Poražavajuća je situacija i sa čitalačkom kompetencijom gdje osnovnu razinu ne dostiže skoro 20 posto učenika. 

PISA test proveden je tijekom ožujka i travnja prošle godine na nešto manje od 6 tisuća hrvatskih petnaestogodišnjaka. Test je trajao dva sata. 

Najbolja zemlja po rezulatima je Singaput, a na vrhu ljestvice su i Japan, Estonija, Tajvan i Finska, a visoki rezultat od 513 bodova ostvarila je i Slovenija. 

Odgovor na pitanje 'zašto?' mogao bi se potražiti u primjeru drugih zemalja. Kako sustav obrazovanja funkcionira u Finskoj koja generacijama postiže sjajne rezultate može se pogledati u dokumentarnom filmu u nastavku. 


četvrtak, 1. prosinca 2016.

Počele su prijave za ispite državne mature

Prijave ispita državne mature trajat će sve do podneva 15.2.2017. 

Za sve informacije najbolje je pratiti stranicu NCVVO-a , te postani-student.hr jer su prijave u sustav različite za pojedine kategorije kandidata, a na spomenutim će se stranicama objavljivati i priručnici o prijavi ispita državne mature.  

U nastavku je podsjetnik na važne datume: 

1.12.2016. do 15.12.2017. - prijava ispita državne mature 

1.12.2016. do 25.2.2017. - dostava dokumentacije Centru

1.12.2016. do 17.2.2017. - dostava zahtjeva za prilagodbu ispitne tehnologije

15.2.2017. do 8.5.2017. - rok za naknadne prijave, moguće samo iz opravdanih razloga.  Rok za promjene prijavljenih ispita, također moguće samo iz opravdanih razloga. 

15.2.2017. do 18.5.2017. - odjave prijavljenih ispita

1.12.2016. do 2.5.2017. - uplate ispita državne mature

do 25.5.2017. - dostava svjedodžbe o završenom 4. razredu  (ako kandidat završava 4. razred) 

do 3.7.2017. - dostava završne svjedodžbe 

srijeda, 30. studenoga 2016.

Tko je bolji u matematici, cure ili dečki?


Prošlogodišnje međunarodno istraživanje TIMSS 2015. o trendovima u znanju matematike i prirodoslovlja koje je provedeno i u Hrvatskoj u četvrtim i osmim razredima osnovne škole te u četvrtim razredima srednje škole pokazalo je da su hrvatski su učenici u školskoj godini 2014./2015. bili uspješniji od svojih vršnjaka u prethodnom ciklusu. Razlika u matematici je bila za 12 bodova, a za prirodoslovlje nešto veća, 17 bodova. U novom istraživanju učenici su postigli iz matematike 502 boda, što je na sredini međunarodne ljestvice koja iznosi 500 bodova dok su u prirodoslovlju postigli 533 boda, objavio je Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO)

Prema ovom istraživanju dečki su i dalje značajno bolji od cura u matemarici u svim trima sadržajnim i kognitivnim domenama, posebice u domeni zaključivanja.

Dok su u prirodoslovlju cure postigle statistički značajno bolje rezultate od dečki u sadržajnoj domeni znanosti o životu te u kognitivnoj domeni zaključivanja, dok su dečki postigli statistički značajno viši rezultat u kognitivnoj domeni činjeničnoga znanja. 

Čestitamo na boljem uspjehu u odnosu na prethodnu generaciju!


U ciklusu istraživanja TIMSS 2015. sudjelovalo je više od 600.000 učenika iz 57 zemalja, uključujući približno 4000 učenika četvrtih razreda iz 163 osnovne škole u Hrvatskoj.

Napomena za maturante! Od 21. 01. 2017. počinju subotnje pripreme za državnu maturu. Prijavi se ovdje i osiguraj odličan rezultata na državnoj maturi!

utorak, 29. studenoga 2016.

Raste interes za ICT studije, ali i broj onih koji odustanu na prvoj godini



Interes mladih za ICT studije (Studiji računarstva, informacijsko-komunikacijske tehnologije, matematike i poslovne informatike) sve je veći. Pokazuju podaci analize Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Prema njima u porastu je broj prijava na računarske studije te studije informacijskih i komunikacijskih znanosti, a nešto manje za matematiku.

Kandidati koji prijavljuju ICT studije imaju nešto više ocjene iz matematike u odnosu na prosjek svih kandidata – koji iznosi (4). Pritom najvišu ocjenu iz matematike imaju kandidati koji prijavljuju računarstvo (4,1), zatim oni koji prijavljuju matematiku (4), informacijsko-komunikacijske znanosti (3,2) te poslovnu informatiku (3). Također pokazalo se da je kvaliteta ocjena iz matematike kod ulaznih kandidata na ICT studije nešto porasla u odnosu na prethodnu godinu.

Što se tiče rodne uravnoteženosti na ICT studijima, vidljivo je da je računarstvo dominantno muško znanstveno polje, s udjelom od 87,4 posto muških studenata i svega 12,59 posto studentica.

Bez obzira na povećanje broja upisanih na ICT studije fakulteti i dalje ne uspijevaju popuniti svoje kvote do kraja. 

Zabrinjavajuće je i da značajan broj studenata odustaje od studija već na 1. fakultetskoj godini (u prosjeku čak 40 posto). Kao razlozi najčešće se navode pogrešno odabran studij (35 posto), pretežak studij (35 posto) i loši materijalne uvjete (10 posto).

petak, 25. studenoga 2016.

Diplome s kojiima je lakše do zaposlenja

Pri sastavljanju liste prioriteta jedan od faktora svakako bi mogao biti i mogućnost zaposlenja nakon završetka fakulteta. Unatoč dosta crnoj statistici s HZZ-a, prostora za zapošljavanje osoba s visokom stručnom spremom ima, pogotovo u određenim strukama. 

Prije sve to su studenti FER-a tj. elektrotehničari i računalni stručnjaci. Čak štoviše, njih ne 'proizvodimo' dovoljno. Dobar dio ih posao traži u inozemstvu, a na tržištu rada kapaciteta ima za njih 2.000. 

Posao bi se lako mogao naći i s diplomom ekonomista. Radi se o zanimanju koje tijekom cijele godine ne silazi s HZZ-ova popisa 10 najtraženijih. Tipično za diplomirane ekonomiste je da cirkuliraju u sustavu velikih brojeva pa ih tako puno gubi posao, ali ih se istovremeno puno i traži.

Među  10 najtraženiji zanimanja prema podacima HZZ-a su i odgojitelji, učitelji te profesori iz raznih područja. Ne treba zaboraviti ni odgojiteljice predškolske djece. U Zagrebu one primjerice kratko čekaju posao, manje od tri mjeseca. 

Treba reći i da je trenutačno na burzi najviše djelatnika s diplomama traži u kategoriji stručnjaci iz društvenog, humanističkog i umjetničkog područja (675).  


izvor: srednja.hr 

srijeda, 23. studenoga 2016.

Recept ševdskih studenata za rješavanje stresa

Znate onaj osjećaj kad imate toliko posla da vam dođe da vrištite. Švedski studenti rade točno to. 

Fenomen je dobio i ime - Flogosta vrisak. Tradicija je pokrenuta u studentskom dijelu švedskog grada Uppsala. Događa se navečer oko 10 sati, a dovoljno je da jedna osoba glasno vrisne kroz prozor, s balkona ili krova. Nakon nje slijedi stotine vriskova. 

Kolektivni vrisak studenata, kako se navodi na stranicama Wikipedije, služi im za međusobno pružanje osjećaja sigurnosti, ali i kao ispušni ventil za stres akumuliran studentskim životom.

Kako to izgleda pogledajte u snimci.