Studente koji se obrazuju na fakultetu van mjesta stanovanja semestar košta oko 15.500 kuna. Od tog iznosa najveći su trošak stanarina, režije i prijevoz za koje se semestralno mora izdvojiti nešto manje od 13 tisuća kuna. To kažu podaci Instituta za razvoj obrazovanja iz 2014.
Prema toj računici cijena godine studija u Hrvatskoj iznosi 30.834 kune, trogodišnji studij je 92.502 kune, a petogodišnji 154.170 kuna ili otprilike 20.000 eura.
Najveći trošak studentima koji studiraju van mjesta stanovanja je obično smještaj. Nemaju svi sreće živjeti u studentskim domovima gdje se cijena stanarine kreće između 300 i 700 kn mjesečno. Samo osam posto studenata živi u domu.
Što se tiče školarine, svi redovni studenti prve godine od nje su oslobođeni. Ako tijekom akademske godine steknu minimalno 55 ECTS bodova, oslobađaju se plaćanja i za sljedeću godinu. U protivnom, i njih će studij koštati, a koliko točno ovisi o visokom učilištu i broju ostvarenih ECTS bodova. Svim ovim troškovima treba pridodati i prijevoz kao i izlaske.
Dobrom dijelu studenata Institut za razvoj obrazovanja sugerira stipendije. Sve o njima može se saznati ovdje.
Hrvatski su učenici još jednom proglašeni kroničnim kampanjcima. Većina osmaša uči isključivo prije ispitivanja, a čak dvije trećine ih ne uči svaki dan. U tome su mala iznimka djevojčice koje pokazuju veću redovitost u učenju. Uobičajeno je da se domaće zadaće prepisuju, a usmeni ispiti prolaze zbog šaptanja kolega u razredu.
To su pokazali rezultati istraživanja 'O učenju' koje se provelo u svim školama zagrebačke, krapinsko zagorske, varaždinske i međimurske županije.
Svijest o tome da moraju doći do dobrih ocjena kako bi upisali željene srednje škole ne potiče ih na kvalitetnije učenje. Zamke kampanjskog učenja su brojne. Osim velikog stresa,učenici ne uspijevaju razviti vještine i strategije učenja. Tu nisu krivi samo učenici, ističe tim koji stoji iza istraživanja, već i školsko okruženje koje ih na to ne potiče. Kao primjer navode da se ne bi trebalo na isti način pristupati učenju pjesmice napamet, učenju pojma fotosinteze ili rješavanju jednadžbi.
Zanimljivo je i da neredovitost u pisanju zadaća, lektira i ostalog jednaka kod odlikaša i slabije uspješnih učenika. Istraživanje je došlo i do podatka da se zadaće najviše prepisuju među zagrebačkim učenicima, a najmanje u Krapinsko- zagorskoj županiji.
Svi se ovi obrasci ponašanja nastavljaju i na fakultetu. Pri tome hrvatski učenici ne smatraju ocjene ili učenje kao bitnu stvar kod akademskog obrazovanja. Ono što najviše zabrinjava je da 62,7% učenika smatra da je za upis na fakultet važnije biti snalažljiv, imati dobre osobne veze ili ih ostvariti putem roditelja. Prije deset godina, učenici nisu bili ovakvog stava, kažu podaci. 2007. godine 43% učenika i 64% učitelja smatralo je da su za upis na fakultet važnije druge stvari od same sposobnosti učenja.
Evo što kaže definicija...Sveučilišni studij osposobljava studente za obavljanje poslova u znanosti i visokom obrazovanju, u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito. Stručni studiji s druge strane uža studentima primjerenu razinu znanja i vještina koje omogućavaju obavljanje stručnih zanimanja i osposobljava ih za neposredno uključivanje u radni proces.
Razlika u definiciji možda će biti jasnija na konkretnim primjerima.
Tako razlikujemo tri razine sveučilišnih studija: preddiplomske, diplomske i poslijediplomske. Preddiplomski sveučilišni studij traje u pravilu tri do četiri godine i njegovim se završetkom stječe 180 do 240 ECTS bodova. Završetkom se stječe akademski naziv sveučilišni prvostupnik/prvostupnica uz naznaku struke.
Diplomski sveučilišni studij traje u pravilu jednu do dvije godine i njegovim se završetkom stječe 60 do 120 ECTS bodova. Završetkom preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija čijim se završetkom stječe najmanje 300 ECTS bodova, stječe se akademski naziv magistar/magistra struke.
Poslijediplomski sveučilišni studij traje najmanje tri godine i njegovim se završetkom stječe u pravilu 180 ECTS bodova te akademski stupanj doktor/doktorica znanosti.
S druge strane, stručni studij mogu biti: kratki stručni studij, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij.
Kratki stručni studij traje od dvije do dvije i pol godine i njegovim se završetkom stječe od 120 do 150 ECTS bodova te stručni naziv stručni pristupnik/pristupnica uz naznaku struke.
Preddiplomski stručni studij traje tri (iznimno četiri) godine i njegovim se završetkom stječe 180 do 240 ECTS bodova te stručni naziv stručni prvostupnik/prvostupnica uz naznaku struke.
Specijalistički diplomski stručni studij traje jednu do dvije godine i njegovim se završetkom stječe 60 d0 120 ECTS bodova. Završetkom se stječe stručni naziv stručni specijalist/specijalistica uz naznaku struke.
Razlika je dakle u pridjevu 'stručni' uz titulu. Treba znati i da stručni studiji ne postoje u svim područjima već je ova vrsta prisutna u području tehnike, ekonomije, dijelova prava i zdravstva.
Ispitni katalog po ovom je pitanju precizan. Na ispitu iz matematike smije se koristiti: trokut ili ravnalo i šestar.
Ispit se riješava kemijskom olovkom (plavom ili crnom), a olovku i gumicu dozvoljeno je koristii samo na listi za koncept i crtanje grafova.
Kalkulator je dozvoljeno koristiti tijekom cijelog ispita. Radi se o džepnom računalu tipa Scinetific koje mora imati eksponencijalnu funkciju, logaritamsku funkciju, trigonometrijske funkcije. U NCVVO-u pokuđavaju preduhitriti one 'snalažljive' pa je naglašeno da kalkulator ne smije imati mogućnost bežićnog punjenja s drugim uređajem. U njega se ne smije moći staviti memorijska kartica, preko njega se ne smije moći programirati, derivirati i integrirati. Isto tako ne smije imati tipku GRAPH ili Graphic u naslovu, odnosno funkciju grafičkog rješavanja.
Tip i naziv računala koje kandidat koristi bit će upisan na Listu džepnih računala. Ova pravila o kalkulatorima vrijede i za ispite kemije i fizike. Primjere dopuštenih i nedopuštenih tipova kalkulatora možete pronaći ovdje.
Knjižica s formulama sastavni je dio ispitnog materijala te se ne smije nositi svoja, niti je dopušteno koristiti bilokakve druge listove s formulama.
Još mjesec dana mogu se prijavljivati ispiti državne mature. Rok ističe 15. veljače u 12 sati. U kratkim crtama donosimo sve što treba znati o izbornim predmetima.
- Svi se pišu na istoj razini. S time da se izborni iz stranih jezika svi pišu na višoj razini.
- Izborni predmeti su zahtjevni i traže veliku količinu znanja.
- Neki fakuleteti traže određen izborni predmet, dok drugi određen izborni predmet dodatno boduju.
- Izborni predmeti često su teži dio državne mature.
- U jednom se roku može prijaviti najviše 6 izbornih predmeta.
- U slučaju da fakultet za određeni studijski program traži polaganje bilo kojega izbornog predmeta ili bilo kojega od nekoliko unaprijed nabrojanih izbornih predmeta, a vi položite više njih, bodovat će vam se onaj ispit iz kojega ste postigli najbolji rezultat.
- Najmanje maturanata prošle je godine kao izborni predmet odabralo glazbeni- njih samo 14. Najpopularniji predmet s druge strane bila je fizika, a pratila ju je biologija. Na vrhu liste popularnih predmeta redovito se nalazi i politika i gospodarstvo.
- Najbolje rezulate maturanti su prošle godine na ljetnom roku postigli iz psihologije i biologije, dok su od izbornih predmeta najgori rezultati bili iz geografije i sociologije. Najmanje se padala likovna umjetnost.
Budući brucoši od početka tjedna mogu slagati listu studija koje žele upisati. Na listu se može staviti najviše 10 studija, a dodatne informacije mogu se naći na starnici studij.hr
Rok do kojeg traju prijave studijskih programa nije naglašen ali prethodnih je godina trajao do prve objave rezultata državne mature, što je ove godine 12.srpnja.
Zanimljivo je da je prošle godine prema podacima Agencija za znanost i visoko obrazovanje najpoželjniji studijski program prema omjeru broja prijava i prvog odabira bio Izobrazba trenera na KIF-u.
Treba imati na umu da je sve bliži rok do kada je moguće prijaviti ispite državne mature. To je moguće do 15. veljače u 12 sati.
U medijima se pojavio primjerak prijemnog ispita za prestižni Cambridge. Jedan od najboljih fakulteta svijeta prima samo najbolje studente pred kojima je dosta težak zadatak.
Kandidati moraju moći riješiti matematičke slagalice, a esej se piše na percepciju autora Georgea Orwella "da postoje neke ideje koje su toliko pogrešne da ih samo izuzetno inteligentne osobe mogu u njih vjerovati".
Cilj ovakvih zadataka je odabrati kandidate koji se znaju nositi s najzahtjevnijim temama.
I teme su stvarno zahtjevne, pa se među pitanjima našlo i : "da li je migrantska kriza potakla i suzbila rasizam u Evropi" ili "da li su sve revolucije osuđene na propast".
Evo još 2 primjera pitanja:
1. Telad uzgojena za teleće meso se uzgajaju u izuzetno surovim uslovima i imaju kratak i mizeran život. Postoji mnogo drugo mesa na rapolaganju kao što je jagnjetina i osobe koje konzumiraju meso, a zabrinuti su zbog okrutnosti prema životinjama, trebaju izbjegavati teletinu i konzumirati neka od alternativnih mesa.
Koja tvrdnja od navedenih odgovara gore navedenoj pretpostavci?
A - Životinjama treba dozvoliti da žive što je duže moguće prije nego što budu pojedene.
B - Telad ne treba uzgajati za potrošnju njihovog mesa.
C - Metode koje se koriste u uzgoju drugih životinja za meso nisu jednako okrutne.
D - Životinje imaju pravo da budu tretirane humano.
E - Osobe koje jedu mesu, a brinu o okrutnosti prema životinjama, ne jedu teletinu.
2. Albert kaže: "Sve što Caroline kaže je istina". Betty kaže: "Sve što ja kažem je laž". Caroline kaže: "Sve što David kaže je istina". David kaže: "Sve što Caroline kaže je laž". Ko je jedini koji bi mogao govoriti istinu?
A - Albert
B - Betty
C - Caroline
D - David
Santa Ono bivši je dekan američkog Sveučilišta Cinncinati. Njegov odgovor na forumu Quora proširio se Internetom. Naime, podijelio je savjete koje inače govori brucošima prije početka akademske godine. Iako se oni odnose na američko sveučilište izdvojli smo one univerzalne koji svim brucošima mogu koristiti.
- Ne zaboravite razlog zbog kojeg ste upisali fakultet.
- Fakultet nije srednja škola. Manje je strukturiran, puno je više izbora. Puno studenata se uvali u probleme jer si iz uzbuđenja na fakultetu pretrpaju raspored. Pre ambiciozni su. Prijave se na predmete koje im je teško pratiti, nemaju vremena za sve na što su se prijavili, učlane se u sve studentske grupe kao i sportove itd.
- Nedostajat će vam srednja škola, stara ekipa i to je normalno. Neki se zbog toga i teže uklope. Uključite se u studentske klubove i organizacije i brzo ćete se osjećati kao kod kuće.
- Studiranje je dio života u kojem ćete biti okruženi s puno cool, inteligentih ljudi svojih godina. Prijateljstva koja ovdje steknete mogla bi biti za cijeli život.
