Priča maturantica: 'Profesori i roditelji nabijaju nam najveći pritisak'

Predmeti su izabrani i za većinu maturanata učenje je počelo ili se naveliko planira. Koja je razlika kad ideš na pripreme za maturu i kad učiš doma i koliko je stresno cijelo razdoblje ? Provjerili smo kod dvije gimnazijalke. 

Rea je već krenula na pripreme jer ju je bilo strah da neće sve sama stići naučiti. Želi upisati učiteljski fakultet i logopediju.  'Najvise me strah hoću li upast na fakultet koji zelim. Prijavila sam 2 izborna predmeta,psihologiju i sociologiju ali cu pisati samo psihologiju, engleski i hrvatski idem na A razinu i matematiku B.Na pocetku srednje nisam ni razmisljala previse o maturi ali me bilo strah kako cu to sve nauciti.'

Ivona s druge strane ne ide na pripreme nego se počela spremati sama. Zbog mature pod velikim je stresom.  'Najveci strah su unosili profesori koji su vec krajem 3. Razreda poceli pricati o drzavnoj maturi. Tada se jos nisam toliko obazirala na sve sta su pricali, no pocetkom 4. Razreda svaki dan smo saznali nesta novo sta se tice drzavne mature. Osim pritiska u skoli , veliki utjecaj imaju moji roditelji odnosno mama koja mi svaki dan govori da krenem ucit. Nisam jos uvijek pocela ucit sve sta bi trebala, ali sam krenula od predmeta koji mi donose najveci postotak prilikom upisa na fakultet.'

Što se tiče fakulteta na Ivoninoj listi je trenutno novinarstvo i poslovnu ekonomiju. Voljela bi da joj zadnja školska godina prođe s ekipom prođe bez previše stresa. 

'Ne svida mi se sto upis na fakultet ovisi samo o tim ispitima i nesta malo o ocjenama koje smo postigli tijekom ove cetri godine. Jer nam sa tom drzavnom maturom unose veliku dozu stresa cijeli 4. razred koji bi trebali provesti najbolje sto mozemo jer nam je to ipak zadnja godina da smo svi skupa kao razred. Nadam se da ce drzavna matura i upis na fakultet proci dobro da mogu 8. i 9. mjesec provest na moru bez briga i pameti.'

Matura bi uskoro trebala izgledati potpuno drugačije

Format državne mature mogao bi se promijeniti. Naime, olovke i papir trebale bi zamijeniti e-ispiti.

Takva bi matura prije svega imala financijskih prednosti jer bi bila jeftinija, ali to nije jedina pozitivna strana. Rekla je Jutarnjem listu psihometričarka iz Odjela za promicanje kvalitete obrazovanja NCVVO-a Natalija Čurković - Osim cijene, glavni razlog za napuštanje modela 'papir-olovka' jest u činjenici da pomoću e-ispita možemo preciznije izmjeriti učeničko znanje. E-ispiti omogućavaju ispitivanje na zanimljiviji i kreativniji način. Ne treba zanemariti niti veću motivaciju današnjih učenika, kojima je e-ispit prirodnije okruženje.

Prednost informatizacije je i ujednačavanje kriterija ocijenjivanja. Cijeli bi proces ocijenjivanja bio točniji i pouzdaniji, pa čak i zadaci esejskog tipa. Ne bi se više moglo dogoditi da različiti ocjenjivači imaju drugačije strategije ocjenjivanja.

Realnost hrvatske svakidašnjice jedina je kočnica ovakve informatizacije. Problem je naime što veliki broj škola u Hrvatskoj nije povezano širokopojasnim internet. Ovakva bi državna matura mogla zaživjeti za pet godina.

Pet najpopularnijih izbornih predmeta

Maturanti se ove godine ne boje 'težih' izbornih predmeta. Redovito popularna politika i gospodarstvo tako je na trećem mjestu po broju prijava, a najviše maturanata, njih 9.666 na ljetnom će roku polagati fiziku. Ovaj izborni predmet prati biologija kojeg će na maturi polagati 7.351 kandidat. Ovakva situacija pokazuje i promjenu trenda te rast interesa maturanata za studije iz STEM područja. 

Na popisu pet najpopularnijih izbornih predmeta još su psihologija i kemija. 

Što se tiče obaveznih predmeta, najviše kanditata polagati će matematiku i to na osnovnoj razini. Suprotna je situacija s hrvatskim i engleskim pa se veća gužva očekuje na višoj razini. 

Najpopularniji ICT studij u Hrvatskoj

Studiji s područja informacijsko komunikacijskih tehnologija svake su godine sve poželjniji među maturantima. Najpopularniji među njima prošle je godine bio studij računarstva na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu. To kažu podaci Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Taj je studij kao prvi izbor navelo 229 kandidata, a primalo ih se 80. Toliki interes nije imalo ni jedan drugi ICT studij. Zagrebački  FER na trećem je mjestu po popularnosti dok je na drugom studij informatike na Veleučilištu u Rijeci. 
Računarstvo na TVZ-u najčešće upisuju dečki koji su završili srednju strukovnu školu. Osim studija računarstva, Tehničko Veleučilište u Zagrebu okuplja stručne tehničke studije graditeljstva, mehatronike, elektrotehnike i informatike. Više o svemu što studij nudi pronađite ovdje. 

Do kada traju prijave studijskih programa?

Do srijede, 15. veljače traju prijave ispita državne mature. Dio maturanata zbog izbora predmeta već je počeo sa slaganjem svoje liste prioriteta 10 studijskih programa. Proteklih  se godina ta lista fakuleta mogla mijenjati sve do  objave rezultata državne mature. Ove je godine taj datum 17.07.2017. Savjet je svakako provjetiti uvjete upisa i na stranicama željenih fakulteta zbog mogućnosti da pojedine sastavnice imaju drugačije rokove od općih te da se za njih obavezno prijaviti prije 17. srpnja. 

Dakle, ukoliko zadovoljite sve preduvjete koje traži određen fakultet naći ćete se na listi za upis tog studijskog programa. Za svaki od programa na vašoj listi prioriteta dobit ćete uvid na kojem ste mjestu rang liste i koliko je kandidata ispred vas. Osim toga, dobit ćete i informaciju koliko je kandidata koji su na listama prije vas ostvarilo pravo upisa i na druge fakultete. Pa možete odmah računati hoće li vam nastaviti konkurirati na listi. Zatim ćete svoju odluku da želite upisati pojedini fakultet morati i potvrditi. Preporuča se da to obavite što prije kako biste oslobodili mjesto drugim kandidatima na rang listama.

Socijalni rad moći će se studirati u Osijeku

izvor:www.pravo.unizg.hr

Studij socijalnog rada do sada je postojao samo u Zagrebu i to u sklopu Pravnog fakulteta. Od iduće godine to se mijenja jer Osijek dobiva  Sveučilišni preddiplomski studij Socijalnog rada. Moći će se studirati redovito i izvandredno, a oba će studija trajati 6 semestara. Kao i u Zagrebu, studenti će završetkom steći titulu prvostupnika/prvostupnice socijalnog rada.

Neki od kolegija na trogodišnjem studiju su: Uvod u psihologiju, Uvod u pravo za socijalni rad, Komunikacija u socijalnom radu i slično. Više o novom osječkom fakultetu može se naći ovdje. 

Pravila poglanja ispita državne mature

Što ako zakasniš na ispit državne mature? U kojim se slučajevima ispit državne mature može prekinuti? Koji dokument moraš imati sa sobom i kada najkasnije moraš doći na ispit državne mature? Odgovore na ta i brojna druga pitanja određuje Pravilnik o polaganju državne mature. 

Pravilnik je dobro proučitit kako bi se iz pouzdanih izvora dobile sve informacije ali i kako bi se  mogle uočiti eventualne nepravilnosti u provedbi državne mature. 

Tako je u članku 22. definirano da ako kandidat zakasni na ispit državne mature manje od 30 minuta, ispit može polagati ali mu se vrijeme polaganja ne produžuje. To se ne odnosi na ispit koji se sastoji od dva dijela, gdje kašnjenje na drugi dio ispita nije dozvoljeno. 

Pravilnik definira i da je tijekom ispita zabranjeno koristiti mobitel i imati ga u blizini radnoga mjesta. Također, prvih 30 minuta nakon početka ispita te zadnjih 15 minuta niti jedan kandidat ne smije napustiti ispitnu prostoriju. 

Pravilnik sadrži i upute vezane uz ocjenjivanje, prigovore na provođenje državne mature te kazne za kršenje pravilnika. Cijeli možete pročitati ovdje. 

Sve što trebaš znati o naknadnoj prijavi, promjeni i odjavi ispita državne mature

Za točno 15 dana istječe rok u kojemu je moguće prijaviti ispite državne mature. Što u slučaju da se ispiti nikakao u tom roku ne mogu prijaviti? Je li moguća naknadna odjava i promjena? Evo odgovora.

Prema pravilniku o polaganju državne mature kandidat koji u roku (od 1.12.2016. do 15.02.20017. do 12:00) ne prijavi ispite, a za to ima opravdani razlog može ispite prijaviti do 8.5.2017. Pravilnik precizira da su opravdani razlozi : teži zdravstveni problemi u razdoblju trajanja prijave ispita, smrt u obitelji, prometna ili druga nesreća i drugi opravdani razlozi. Za ostvarivanje ovog prava učenik se treba javiti ispitnom koordinatoru, a molbu treba predati Školskom ispitnom povjerenstvu. 

U istom je roku (do 08.05.2017) moguć je naknadno mijenjati ispite, ali također samo iz opravdanih razloga. Procedura je jednaka kao i kod naknadne prijave ispita. 

Ispit se može odjaviti najkasnije 20 dana prije početka ispitnog roka. Ako se ispit ne odjavi, a ispitu se ne pristupi o razlozima se mora izvjestiti Školsko ispitno povjerenstvo najkasnije 24 sata od početka ispita. Dokaz o opravdanosti izostanka mora se dostaviti najkasnije u roku od 3 dana nakon održanog ispita. U slučaju da se ništa od navedenog ne napravi u prospisanom roku, učenik mora platiti naknadu za polaganje ispita.