Hrvatskoj nedostaje diplomiranih inženjera i znanstvenika

Prema najnovijem izvješću Europske komisije Hrvatska nedovoljno ulaže u istraživanja i inovacije, a znanost i gospodarstvo nisu dovoljno povezani. Analitičari EK ističu i da razvoj jake znanstvene baze koja bi bila povezana s gospodarstvom koči između ostaloga i niska stopa novih diplomanata iz područja znanosti i inženjerstva koja je ispod prosjeka EU-a. 

Broj novih diplomanata iz područja znanosti i inženjerstva na tisuću stanovnika u dobi između 25 i 34 godine iznosi 14,4, dok ih je u EU u prosjeku 17,6 na na 1000 stanovnika. Loša statistika jasna je i kada se pogledaju podaci Eurostata. Dok u Danskoj, Luksemburgu i Finskoj istraživači i znanstvenici čine oko dva posto radne snage 2015., u Hrvatskoj je njihov udio oko 0,6 posto, odnosno treći najmanji u EU (u Rumunjskoj i Cipru ih je manje 0,5 posto).

I znanstvenici se slažu - nastava ne bi trebala počinjati rano ujutro!

Znanost je na strani svih što im je problem buditi se za prvi sat u 8:00 ili čak predsat u 7:10.  Rano buđenje u školu nepoznanica je u Nizozemskoj, Španjolskoj, Italiji, Irskoj, Francuskoj i Velikoj Britaniji pa i u dijelu Njemačke. Oni su prihvatili savjete stručnjaka koji se slažu da kasniji početak nastave može biti produktivniji za učenike. Naime, liječnici i znanstvenici već neko vrijeme upozoravaju da je rani početak nastave u neskladu sa kasnijim odlascima na spavanje zbog brojnih večernjih obaveza.

S time se slaze i neuroznanstvenik i somnolog prof. dr. Zoran Đogaš, voditelj Centra za medicinu spavanja. Za 24 sata komentirao je kako su vodeći znanstvenici u istraživanju spavanja s Oxforda, Harvarda, hrvatski stručnjaci te drugi uključeni u krovno europsko društvo European Sleep Research Society suglasni da je dobra ideja da nastava počinje kasnije.

'Sve je više elektroničkih uređaja koje svi imaju, a oni emitiraju tzv. plavo svjetlo, dokazano negativnog učinka na spavanje. Nekoliko istraživanja koje smo nedavno proveli u Splitu i Mostaru ukazuju na ozbiljne posljedice ako se nešto ne promijeni. Roditelji teško kontroliraju koliko djeca koriste tehnologiju u kasnim večernjim satima. Posljedica je lošiji uspjeh u školi i kronični umor. U našem istraživanju kronični umor prijavljuje čak oko 30 posto ispitanika. Ako još u analizu uključimo kasnije izlaske vikendom starijih adolescenata, kad bi se inače moglo nadoknaditi nedovoljno spavanje, situacija postaje još složenija', objasnio je prof. Đogaš.

Dio rješenja problema bio bi u pomicanju početka nastave. Praksu je već primijenila jedna varaždinska osnovna škola gdje nastava počinje u 8.50 sati.