petak, 31. ožujka 2017.

Kako najbolje pripremiti lektiru za državnu maturu



Matura je sve bliže, brojimo još dva mjeseca do početka. Jedan od problema kandidatima mogla bi biti lektira. Naime, statistika o čitanju hrvatskih učenika nije dobra. Tek polovicu učenika osnovnih i srednjih škola  možemo nazvati čitateljima- 23 posto ih čita svakodnevno, 28 posto dva do tri puta tjedno. S druge strane, 38 posto ih čita samo jednom mjesečno, a 11 posto je priznalo da ne čitaju nikada. Kaže istraživanje provedeno 2014. 

Bili redovni čitač ili ne, na maturi vas čeka razumijevanje i interpretacija djela i razdoblja književnosti. Pročitana djela iz lektire najviše će pritom trebati kod pisanja eseja. Školski esej mora imati najmanje 400 riječi za višu i 350 riječi za nižu razinu, a kao i dosadašnjih godina na državnoj maturi može biti ponuđen jedan od tri vrste eseja: raspravljački, interpretativni ili usporedna raščlamba dvaju ili više tekstova. Popis lektira za esej ove se godine nešto mijenjao i možete ga pronaći ovdje. Lektira je potrebna i za teorijski dio ispita čiji se jedan dio bavi ispitivanjem znanja iz književnosti. 

Važno je napomenuti da se učenje radnja djela napamet i već napisanih interpretacija lektire kod pripremanja za maturu nikako ne preporučuje, istaknula je u razgovoru za srednju.hr Sunčica Podoreški, članica stručne skupine za hrvatski jezik. 

'Tijekom svoga četverogodišnjeg školovanja učenici se u redovnoj nastavi materinskoga jezika sustavno bave analizom i interpretacijom književnih tekstova tako da takav način ispitivanja nije nikakva novost za učenike.  Dobar način ponavljanja svakako su već objavljeni ispiti, sinteze književnopovijesnih razdoblja, ponovno čitanje vlastitih bilježaka o djelu, ali nikako učenje fabula napamet i učenje već napisanih interpretacija.  
U pisanju eseja zahtijeva se smještanje djela u književnopovijesni kontekst, prepoznavanje ključnih sadržajnih podataka, problematizacija polaznoga teksta te povezanost s cjelinom djela, obrazlaganje vlastitih tvrdnji, sinteza argumenata, stavova i čitateljskoga iskustva, smislena i logična povezanost teksta, prikladan stil te uspješna uporaba hrvatskoga jezika.', savjetuje Podoreški. 

Nema komentara:

Objavi komentar