Znanost je na strani svih što im je problem buditi se za prvi sat u 8:00 ili čak predsat u 7:10. Rano buđenje u školu nepoznanica je u Nizozemskoj, Španjolskoj, Italiji, Irskoj, Francuskoj i Velikoj Britaniji pa i u dijelu Njemačke. Oni su prihvatili savjete stručnjaka koji se slažu da kasniji početak nastave može biti produktivniji za učenike. Naime, liječnici i znanstvenici već neko vrijeme upozoravaju da je rani početak nastave u neskladu sa kasnijim odlascima na spavanje zbog brojnih večernjih obaveza.
S time se slaze i neuroznanstvenik i somnolog prof. dr. Zoran Đogaš, voditelj Centra za medicinu spavanja. Za
24 sata komentirao je kako su vodeći znanstvenici u istraživanju spavanja s Oxforda, Harvarda, hrvatski stručnjaci te drugi uključeni u krovno europsko društvo European Sleep Research Society suglasni da je dobra ideja da nastava počinje kasnije.
'Sve je više elektroničkih uređaja koje svi imaju, a oni emitiraju tzv. plavo svjetlo, dokazano negativnog učinka na spavanje. Nekoliko istraživanja koje smo nedavno proveli u Splitu i Mostaru ukazuju na ozbiljne posljedice ako se nešto ne promijeni. Roditelji teško kontroliraju koliko djeca koriste tehnologiju u kasnim večernjim satima. Posljedica je lošiji uspjeh u školi i kronični umor. U našem istraživanju kronični umor prijavljuje čak oko 30 posto ispitanika. Ako još u analizu uključimo kasnije izlaske vikendom starijih adolescenata, kad bi se inače moglo nadoknaditi nedovoljno spavanje, situacija postaje još složenija', objasnio je prof. Đogaš.
Dio rješenja problema bio bi u pomicanju početka nastave. Praksu je već primijenila jedna varaždinska osnovna škola gdje nastava počinje u 8.50 sati.
