srijeda, 25. siječnja 2017.

Hrvatski učenici misle da je za upis fakulteta najbitnija dobra veza



Hrvatski su učenici još jednom proglašeni kroničnim kampanjcima. Većina osmaša uči isključivo prije ispitivanja, a čak dvije trećine ih ne uči svaki dan. U tome su mala iznimka djevojčice koje pokazuju veću redovitost u učenju. Uobičajeno je da se domaće zadaće prepisuju, a usmeni ispiti prolaze zbog šaptanja kolega u razredu. 

To su pokazali rezultati istraživanja 'O učenju' koje se provelo u svim školama zagrebačke, krapinsko zagorske, varaždinske i međimurske županije. 

Svijest o tome da moraju doći do dobrih ocjena kako bi upisali željene srednje škole ne potiče ih na kvalitetnije učenje. Zamke kampanjskog učenja su brojne. Osim velikog stresa,učenici ne uspijevaju razviti vještine i strategije učenja. Tu nisu krivi samo učenici, ističe tim koji stoji iza istraživanja, već i školsko okruženje koje ih na to ne potiče. Kao primjer navode da se ne bi trebalo na isti način pristupati učenju pjesmice napamet, učenju pojma fotosinteze ili rješavanju jednadžbi. 

Zanimljivo je i da neredovitost u pisanju zadaća, lektira i ostalog jednaka kod odlikaša i slabije uspješnih učenika. Istraživanje je došlo i do podatka da se zadaće najviše prepisuju među zagrebačkim učenicima, a najmanje u Krapinsko- zagorskoj županiji. 

Svi se ovi obrasci ponašanja nastavljaju i na fakultetu. Pri tome hrvatski učenici ne smatraju ocjene ili učenje kao bitnu stvar kod akademskog obrazovanja. Ono što najviše zabrinjava je da 62,7% učenika smatra da je za upis na fakultet važnije biti snalažljiv, imati dobre osobne veze ili ih ostvariti putem roditelja. Prije deset godina, učenici nisu bili ovakvog stava, kažu podaci.  2007. godine 43% učenika i 64% učitelja smatralo je da su za upis na fakultet važnije druge stvari od same sposobnosti učenja.

Nema komentara:

Objavi komentar