Hrvatski učenici misle da je za upis fakulteta najbitnija dobra veza

Hrvatski su učenici još jednom proglašeni kroničnim kampanjcima. Većina osmaša uči isključivo prije ispitivanja, a čak dvije trećine ih ne uči svaki dan. U tome su mala iznimka djevojčice koje pokazuju veću redovitost u učenju. Uobičajeno je da se domaće zadaće prepisuju, a usmeni ispiti prolaze zbog šaptanja kolega u razredu. 

To su pokazali rezultati istraživanja 'O učenju' koje se provelo u svim školama zagrebačke, krapinsko zagorske, varaždinske i međimurske županije. 

Svijest o tome da moraju doći do dobrih ocjena kako bi upisali željene srednje škole ne potiče ih na kvalitetnije učenje. Zamke kampanjskog učenja su brojne. Osim velikog stresa,učenici ne uspijevaju razviti vještine i strategije učenja. Tu nisu krivi samo učenici, ističe tim koji stoji iza istraživanja, već i školsko okruženje koje ih na to ne potiče. Kao primjer navode da se ne bi trebalo na isti način pristupati učenju pjesmice napamet, učenju pojma fotosinteze ili rješavanju jednadžbi. 

Zanimljivo je i da neredovitost u pisanju zadaća, lektira i ostalog jednaka kod odlikaša i slabije uspješnih učenika. Istraživanje je došlo i do podatka da se zadaće najviše prepisuju među zagrebačkim učenicima, a najmanje u Krapinsko- zagorskoj županiji. 

Svi se ovi obrasci ponašanja nastavljaju i na fakultetu. Pri tome hrvatski učenici ne smatraju ocjene ili učenje kao bitnu stvar kod akademskog obrazovanja. Ono što najviše zabrinjava je da 62,7% učenika smatra da je za upis na fakultet važnije biti snalažljiv, imati dobre osobne veze ili ih ostvariti putem roditelja. Prije deset godina, učenici nisu bili ovakvog stava, kažu podaci.  2007. godine 43% učenika i 64% učitelja smatralo je da su za upis na fakultet važnije druge stvari od same sposobnosti učenja.

Hoće li veće sankcije smanjiti prepisivanje na maturi?

Ispitima iz biologije i vjeronauka i dosad u Hrvatskoj neviđenom kontrolom počeli su ispiti iz državne mature. Uz strože kazne za prepisivače postrožene su i mjere osiguranja ispitnih materijala, a i kvartovska policija pozvana je u pojačane kontrole oko škola. Među maturantima se ipak najviše priča o strožim kaznama za prepisivače. Prema novim pravilima, za prepisivanje, varanje ili krađu ispita kandidati neće smjeti pristupiti ostalim ispitima državne mature u tekućoj, kao ni u narednoj godini. Kradljivcima ispita prijeti i novčana kazna. 

Priče o prepisivanju prate gotovo svaku našu maturu, ali sankcije nikada nisu bile ovoliko oštre. Prije dvije godine ispit iz engleskog pojavio se čak i na Facebook-u. Maturant ga je slikao, a kolegica objavila. Njemu je ispit poništen, ali mogao ga je opet polagati već na jesenskom roku,  dok je djevojka koja ga je objavila prošla nekažnjeno. 

Relativno slabu kaznu dobilo je i dvadeset kandidata uhvaćenih u varanju. Oni su ispit morali ponoviti, ali već u istom ispitnom roku. 2012-te u zadarskoj gimnaziji 14 maturanata esej na temu Otac Goriot započelo je i završilo identičnom rečenicom, koristeći iste izraze i u samom tekstu. Ravnatelj je stao u obranu učenika, a prijetilo se sankcijama nastavnicima koji su dežurali.

Ovogodišnjim strožim kaznama državna matura trebala bi postati imuna na prepisivanje, pravilnik bi mogao postati nešto čega se svi drže, a na ovaj način približavamo se i praksi zemalja Europske unije ili SAD-a. Njihove su sankcije još oštrije. Primjerice, kandidat ulovljen u varanju u Belgiji, čak pet godina ne može maturirati, jer mu toliko traje zabrana pristupa ispitu. 

Neke su države otišle i korak dalje. Kako bi spriječila varanje na ispitima iračka je vlada jednom prilikom na tri sata ugasila Internet. Praksu gašenja interneta provode i u Uzbekistanu, a u indijskoj državi Gujarat vlada je isključila mobilne mreže kako bi spriječili prepisivanje na nacionalnom računovodstvenom ispitu, piše Verge. U Kamboži je navodno jedne godine vojska opkolila škole diljem zemlje kako bi spriječili učenike u prepisivanju. Blokirali su im prozore da ne bi mogli dobacivati testova pomagačima izvan škole.

Kada se sve ovo uzme u obzir naša nova pravila protiv prepisivača možda i nisu tako strašna, a 27. lipnja kada završi zadnji ispit ovogodišnje mature znat ćemo i jesu li bila efikasna. Uz svu literaturu koja se ovih dana čita kako bi se što bolje napisali ispiti, nije loše pročitati ni Pravilnik nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Za pomoć oko priprema, skripte ili savjete uvijek se možeš obratiti i Presto centru.