Tko je bolji u matematici, cure ili dečki?

Prošlogodišnje međunarodno istraživanje TIMSS 2015. o trendovima u znanju matematike i prirodoslovlja koje je provedeno i u Hrvatskoj u četvrtim i osmim razredima osnovne škole te u četvrtim razredima srednje škole pokazalo je da su hrvatski su učenici u školskoj godini 2014./2015. bili uspješniji od svojih vršnjaka u prethodnom ciklusu. Razlika u matematici je bila za 12 bodova, a za prirodoslovlje nešto veća, 17 bodova. U novom istraživanju učenici su postigli iz matematike 502 boda, što je na sredini međunarodne ljestvice koja iznosi 500 bodova dok su u prirodoslovlju postigli 533 boda, objavio je Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO). 

Prema ovom istraživanju dečki su i dalje značajno bolji od cura u matemarici u svim trima sadržajnim i kognitivnim domenama, posebice u domeni zaključivanja.
Dok su u prirodoslovlju cure postigle statistički značajno bolje rezultate od dečki u sadržajnoj domeni znanosti o životu te u kognitivnoj domeni zaključivanja, dok su dečki postigli statistički značajno viši rezultat u kognitivnoj domeni činjeničnoga znanja. 

Čestitamo na boljem uspjehu u odnosu na prethodnu generaciju!

U ciklusu istraživanja TIMSS 2015. sudjelovalo je više od 600.000 učenika iz 57 zemalja, uključujući približno 4000 učenika četvrtih razreda iz 163 osnovne škole u Hrvatskoj.

Napomena za maturante! Od 21. 01. 2017. počinju subotnje pripreme za državnu maturu. Prijavi se ovdje i osiguraj odličan rezultata na državnoj maturi!

Raste interes za ICT studije, ali i broj onih koji odustanu na prvoj godini

Interes mladih za ICT studije (Studiji računarstva, informacijsko-komunikacijske tehnologije, matematike i poslovne informatike) sve je veći. Pokazuju podaci analize Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Prema njima u porastu je broj prijava na računarske studije te studije informacijskih i komunikacijskih znanosti, a nešto manje za matematiku.

Kandidati koji prijavljuju ICT studije imaju nešto više ocjene iz matematike u odnosu na prosjek svih kandidata – koji iznosi (4). Pritom najvišu ocjenu iz matematike imaju kandidati koji prijavljuju računarstvo (4,1), zatim oni koji prijavljuju matematiku (4), informacijsko-komunikacijske znanosti (3,2) te poslovnu informatiku (3). Također pokazalo se da je kvaliteta ocjena iz matematike kod ulaznih kandidata na ICT studije nešto porasla u odnosu na prethodnu godinu.

Što se tiče rodne uravnoteženosti na ICT studijima, vidljivo je da je računarstvo dominantno muško znanstveno polje, s udjelom od 87,4 posto muških studenata i svega 12,59 posto studentica.

Bez obzira na povećanje broja upisanih na ICT studije fakulteti i dalje ne uspijevaju popuniti svoje kvote do kraja. 

Zabrinjavajuće je i da značajan broj studenata odustaje od studija već na 1. fakultetskoj godini (u prosjeku čak 40 posto). Kao razlozi najčešće se navode pogrešno odabran studij (35 posto), pretežak studij (35 posto) i loši materijalne uvjete (10 posto).

Diplome s kojiima je lakše do zaposlenja

Pri sastavljanju liste prioriteta jedan od faktora svakako bi mogao biti i mogućnost zaposlenja nakon završetka fakulteta. Unatoč dosta crnoj statistici s HZZ-a, prostora za zapošljavanje osoba s visokom stručnom spremom ima, pogotovo u određenim strukama. 

Prije sve to su studenti FER-a tj. elektrotehničari i računalni stručnjaci. Čak štoviše, njih ne 'proizvodimo' dovoljno. Dobar dio ih posao traži u inozemstvu, a na tržištu rada kapaciteta ima za njih 2.000. 

Posao bi se lako mogao naći i s diplomom ekonomista. Radi se o zanimanju koje tijekom cijele godine ne silazi s HZZ-ova popisa 10 najtraženijih. Tipično za diplomirane ekonomiste je da cirkuliraju u sustavu velikih brojeva pa ih tako puno gubi posao, ali ih se istovremeno puno i traži.

Među  10 najtraženiji zanimanja prema podacima HZZ-a su i odgojitelji, učitelji te profesori iz raznih područja. Ne treba zaboraviti ni odgojiteljice predškolske djece. U Zagrebu one primjerice kratko čekaju posao, manje od tri mjeseca. 

Treba reći i da je trenutačno na burzi najviše djelatnika s diplomama traži u kategoriji stručnjaci iz društvenog, humanističkog i umjetničkog područja (675).  

izvor: srednja.hr 

Recept ševdskih studenata za rješavanje stresa

Znate onaj osjećaj kad imate toliko posla da vam dođe da vrištite. Švedski studenti rade točno to. 

Fenomen je dobio i ime - Flogosta vrisak. Tradicija je pokrenuta u studentskom dijelu švedskog grada Uppsala. Događa se navečer oko 10 sati, a dovoljno je da jedna osoba glasno vrisne kroz prozor, s balkona ili krova. Nakon nje slijedi stotine vriskova. 

Kolektivni vrisak studenata, kako se navodi na stranicama Wikipedije, služi im za međusobno pružanje osjećaja sigurnosti, ali i kao ispušni ventil za stres akumuliran studentskim životom.

Kako to izgleda pogledajte u snimci.

Aplikacija za rješavanje geometrijskih zadataka

Nakon jednog od najpopularnijih hrvatskih proizvoda s područja aplikacija - Photomatha, koja rješava matematičke probleme,  stiže i aplikacija koja bi mogla pomoći s geometrijskim problemima.

Aplikacija se zove Angler, a djelo je tima hrvatskih studenata. Angler putem kamere izračunava  gotovo sve parametre vezane uz geometrijski lik, prepoznaje oblike, omjere između stranica i sl. Tako će korisnik nakon što skenira željeni link moći vidjeti kako izračunati površinu, opseg, radijus upisane ili opisane kružnice.

Plan je aplikaciju objaviti na Google Play-u, ali tek nakon što se usavrše svi detalji. Inače,timu koji razvija Angler čini pet studenata FER-a te studentice diplomskog studija Marketinga na Ekonomskom fakuletu. 

Aplikacija je već dobila priznanja i nagrade, a mladi tim predstavit će ju i na start up konferenciji Zagreb Connect.

Saznaj sve o studiranju u SAD-u

U sklopu tjedna međunarodnog obrazovanja, danas od 16 do 19 sati u Institutu za razvoj obrazovanja moći će se saznati sve o mogućnostima studiranja u SAD-u. Adresa Instituta je Trg Nikole Zrinskog 9. 

SAD je inače jedna od najpopularnijih destinacija za hrvatske studente koji se odluče studirati u inozemstvu. Radi se o svjetskom lideru u međunarodnom obrazovanju s više od 4.600 akreditiranih visokih učilišta, 20,2 milijuna upisanih studenata godišnje te rekordnih 1,043,839 međunarodnih studenata u akademskoj godini 2015./16. Najtraženiji studijski programi na američkim sveučilištima su inženjerski smjerovi i poslovno upravljanje, a po broju međunarodnih studenata prednjače savezne države Kalifornija, New York i Texas.  

U ovoj akademskoj godini na američkim sveučilištima studira 527 hrvatskih studenata, od čega ih više od polovine pohađa preddiplomski studij.

Ulaz na današnje događanje je slobodan uz prethodnu predbilježbu putem e-maila na iro@iro.hr. 

Maturanti otkrili koje bi djelo obrađivali na eseju iz hrvatskog jezika

Ako se maturante pita, većini bi odgovaralo kada bi tema eseja iz hrvatskog bilo remek djelo Dostojevskog - Zločin i kazna. 

To pokazuju rezultati ankete portala srednja.hr.  'Zločin i kaznu' prati 'Lovac u žitu'.  U anketi je sudjelovalo 217 maturanata, a odgovorili su i na pitanje koju lektiru nikako ne bi željeli obrađivati. Gotovo pola (47.69%) glasalo je za opciju hrvatsko pjesništvo, a skoro četvrtina za Kiklopa (24.62%).  Popis djela koje maturante ove godine čekaju na državnoj maturi možete pronaći ovdje.