Kako najbolje pripremiti lektiru za državnu maturu

Matura je sve bliže, brojimo još dva mjeseca do početka. Jedan od problema kandidatima mogla bi biti lektira. Naime, statistika o čitanju hrvatskih učenika nije dobra. Tek polovicu učenika osnovnih i srednjih škola  možemo nazvati čitateljima- 23 posto ih čita svakodnevno, 28 posto dva do tri puta tjedno. S druge strane, 38 posto ih čita samo jednom mjesečno, a 11 posto je priznalo da ne čitaju nikada. Kaže istraživanje provedeno 2014. 

Bili redovni čitač ili ne, na maturi vas čeka razumijevanje i interpretacija djela i razdoblja književnosti. Pročitana djela iz lektire najviše će pritom trebati kod pisanja eseja. Školski esej mora imati najmanje 400 riječi za višu i 350 riječi za nižu razinu, a kao i dosadašnjih godina na državnoj maturi može biti ponuđen jedan od tri vrste eseja: raspravljački, interpretativni ili usporedna raščlamba dvaju ili više tekstova. Popis lektira za esej ove se godine nešto mijenjao i možete ga pronaći ovdje. Lektira je potrebna i za teorijski dio ispita čiji se jedan dio bavi ispitivanjem znanja iz književnosti. 

Važno je napomenuti da se učenje radnja djela napamet i već napisanih interpretacija lektire kod pripremanja za maturu nikako ne preporučuje, istaknula je u razgovoru za srednju.hr Sunčica Podoreški, članica stručne skupine za hrvatski jezik. 

'Tijekom svoga četverogodišnjeg školovanja učenici se u redovnoj nastavi materinskoga jezika sustavno bave analizom i interpretacijom književnih tekstova tako da takav način ispitivanja nije nikakva novost za učenike.  Dobar način ponavljanja svakako su već objavljeni ispiti, sinteze književnopovijesnih razdoblja, ponovno čitanje vlastitih bilježaka o djelu, ali nikako učenje fabula napamet i učenje već napisanih interpretacija.  

U pisanju eseja zahtijeva se smještanje djela u književnopovijesni kontekst, prepoznavanje ključnih sadržajnih podataka, problematizacija polaznoga teksta te povezanost s cjelinom djela, obrazlaganje vlastitih tvrdnji, sinteza argumenata, stavova i čitateljskoga iskustva, smislena i logična povezanost teksta, prikladan stil te uspješna uporaba hrvatskoga jezika.', savjetuje Podoreški. 

Trik za zaustavljanje ispitne panike

Matura je najstresniji ispit koji je većina učenika u svom dosasašnjem obrazovanju imala prilike doživjeti. Pritisak je ogrman, a stres i panika mogu imati negativan učinak. Zadnje što itko želi da mu se dogodi je blokada za vrijeme ispita. 

Profesor iz New Yorka, Anthony James Green koji mlade Amerikance priprema za njihovu verziju državne mature (SAT) podijelio je za Business Insider sjajan, na prvu možda malo neobičan savjet: 'Učinite ispit dosadnim.' 

'Ne možeš biti pod stresom zbog nečeg što smatraš dosadnim. Drugim riječima, ako se bojiš ispita, posveti toliko vremena gradivu da ti ono postane dosadno. Nervoza i panika tako će postati nemoguće.', objašnjava Green. 

Kako bi ispit postao dosadan, savjetuje da se počne učiti što je ranije moguće. Čak u prvom razredu, ali 10ak minuta dnevno. Na taj će način, kad dođu do mature svaki problematični zadatak već vidjeti 500tinjak puta. 

Uz to, stručnjak savjetuje i puno vježbe po primjerima ispita i sna tjedan dana prije ispita.

Počinje veliki sajam o obrazovanju u inozemstvu

Sve o fakultetima i studiranju u Velikoj Britaniji, Švedskoj, Švicarskoj i Bugarskoj može se saznati do 18:00 sati u hotelu Sheraton gdje se održava veliki Study & Work Abroad Education Fair. 

Za studij u inozemstvu nije potrebno puno novaca. Primjerice, Velika Britanija, čiji obrazovni sustav u Europi glasi kao najbolji u Europi, omogućava hrvatskim studentima pokrivanje troškova školarine uz potporu kredita britanske vlade za preddiplomske i diplomske programe. U Švedskoj je studiranje besplatno svim studentima iz zemalja EU. 

Kao i u Velikoj Britaniji, studenti uz studij mogu raditi kako bi pokrili troškove života, a Švedska drži visoku poziciju na ljestvici inovacija, kvalitete života te mogućnostima koje pruža internacionalnim studentima. 

Ulaz na sajam je besplatan, a više o svemu možete saznati na poveznici. 

Obavijest za sve koji su prijavili Medicinski fakultet

Svi pristupnici koji su prijavili Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, automatski su u sustavu prijavili i Test provjere znanja dijelova gradiva iz Biologije, Fizike i Kemije, bitnih za studij, podsjećaju iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

Pritom je obavezno uplatiti troškove naknadne za polaganje testa, koji iznose 200,00 kn.Iznos zaduženja i broj računa na koji se troškovi uplaćuju, putem e-bankinga ili u poslovnici banke ili pošte, vidljiv je svim pristupnicima na njihovoj stranici u sustavu na poveznici Moji podatci/Zaduženja i uplate.

Iznos je bitno uplatiti najkasnije do 29.svibnja. Test provjere znanja održat će se 07.srpnja. 

Kvote za upis na Sveučilište u Zagrebu u novoj akademskoj godini

Senat sveučilišta u Zagrebu izglasao je da u idućoj akademskoj godini bude 12.663 upisna mjesta, što je jedno mjesto manje u odnosu na tekuću akademsku godinu. 

Od toga je 10.870 mjesta predviđeno za redovite studente, 1.370 mjesta za izvanredne te 423 mjesta za studente strane državljane koji žive u zemljama izvan Europske Unije. 

U tim je kategorijama ipak došlo do određenih promjena. Prema pisanju portala srednja.hr predviđeno je stotinjak upisnih mjesta više za redovite studente, stotinjak mjesta manje za izvanredne, a za osam upisnih mjesta povećane su kvote za strane studente.

Uz to, PMF, Fakultet elektrotehnike i računarstva, FOI, Geotehnički fakultet, Hrvatske studije te Teološki fakultet 'Matija Vlačić Ilirik', imaju i dodatne, važne napomene. 

Sve to može se pogledati dokumentu na ovom linku. 

Na Hrvatskim studijima više se neće moći studirati filozofija

Senat Sveučilišta u Zagrebu smatra da treći studij filozofije nije potreban, pa je za iduću akademsku godinu za taj studij predviđeno 0 upisnih mjesta. Iako je Znanstveno nastavno vijeće izlasalo smanjivanje kvota s 30 na 15, Senat je odlučio da dvopredmetni studij nagodinu ne upiše niti jedan brucoš. 

Kritičari ove odluke Senata naglašavaju da je filozofija na ovim studijima priznatija u usporedbi  sa studijima filozofije na Filozofskom fakultetu i Filozofskom fakultetu družbe Isusove.  Kvote za filozofe Senat je odlučio prenamijeniti za studente iz dijaspore. Studenti strahuju da bi nakon filozofije sljedeći studij na odstrelu mogla biti psihologija, a jednak strah postoji iz a studij socilologije i povijesti. 

Hrvatskoj nedostaje diplomiranih inženjera i znanstvenika

Prema najnovijem izvješću Europske komisije Hrvatska nedovoljno ulaže u istraživanja i inovacije, a znanost i gospodarstvo nisu dovoljno povezani. Analitičari EK ističu i da razvoj jake znanstvene baze koja bi bila povezana s gospodarstvom koči između ostaloga i niska stopa novih diplomanata iz područja znanosti i inženjerstva koja je ispod prosjeka EU-a. 

Broj novih diplomanata iz područja znanosti i inženjerstva na tisuću stanovnika u dobi između 25 i 34 godine iznosi 14,4, dok ih je u EU u prosjeku 17,6 na na 1000 stanovnika. Loša statistika jasna je i kada se pogledaju podaci Eurostata. Dok u Danskoj, Luksemburgu i Finskoj istraživači i znanstvenici čine oko dva posto radne snage 2015., u Hrvatskoj je njihov udio oko 0,6 posto, odnosno treći najmanji u EU (u Rumunjskoj i Cipru ih je manje 0,5 posto).